Skip to main content

Gradska poreska uprava

Porez na imovinu fizičkih lica

  • Početna
  • -
  • Porez na imovinu fizičkih lica

POREZ NA IMOVINU OBVEZNIKA KOJI NE VODE POSLOVNE KNjIGE (FIZIČKA LICA)
    Odredbama člana 2. st. 1. i 2. Zakona o porezima na imovinu („Službeni glasnik RS“, br. 26/01, „Službeni list SRJ“, br. 42/02-odluka SUS i „Službeni glasnik RS“, br. 80/02, 80/02-dr.zakon, 135/04, 61/07, 5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12-odluka US, 47/13,  68/14-dr. zakon, 95/18, 99/18-odluka Ustavnog suda 86/19 i 144/20), propisano je da se  porez na imovinu iz člana 1. tačka 1. ovog zakona, plaća na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije, i to na: 
1) pravo svojine, odnosno na pravo svojine na zemljištu površine preko 10 ari; 
2) pravo zakupa, odnosno korišćenja, stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica;
3) pravo korišćenja građevinskog zemljišta površine preko 10 ari, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni režim građevinskog zemljišta; 
4) pravo korišćenja nepokretnosti u javnoj svojini od strane imaoca prava korišćenja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina; 
5) korišćenje nepokretnosti u javnoj svojini od strane korisnika nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina; 
6) državinu nepokretnosti na kojoj imalac prava svojine nije poznat ili nije određen; 
7) državinu nepokretnosti u javnoj svojini, bez pravnog osnova; 
8) državinu i korišćenje nepokretnosti po osnovu ugovora o finansijskom lizingu. 
Nepokretnostima, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: 
1) zemljište, i to: građevinsko, poljoprivredno, šumsko i drugo; 
2) stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi delovi (u daljem tekstu: objekti).
 

Obveznik poreza na imovinu koji ne vodi poslovne knjige (u daljem tekstu: obveznik koji ne vodi poslovne knjige), u smislu oporezivanja porezom na imovinu, jeste: 
1) fizičko lice koje ostvaruje prihode od samostalne delatnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana (u daljem tekstu: preduzetnik) koji porez na dohodak građana na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod; 
2) drugo lice koje ne vodi poslovne knjige u skladu sa propisima Republike Srbije; 
3) preduzetnik koji vodi poslovne knjige - za imovinu koja nije evidentirana u njegovim poslovnim knjigama;
4) fond iz stava 1. ovog člana koji ne vodi poslovne knjige u skladu sa propisima Republike Srbije, saglasno odredbama člana 4. stav 6. Zakona.
    Obaveza po osnovu poreza na imovinu nastaje najranijim od sledećih dana:
- danom sticanja prava na koje se porez na imovinu plaća u skladu sa članom 2. stav 1. i članom 2a ovog zakona,
- danom uspostavljanja državine kad se porez plaća na državinu,
- danom početka korišćenja,
- danom osposobljavanja,
- danom izdavanja upotrebne dozvole, ili
- danom omogućavanja korišćenja imovine na drugi način.

Utvrđivanje poreza na imovinu:
    Prema odredbama člana 33. stav 4. Zakona, rešenje o utvrđivanju poreza na imovinu obvezniku koji ne vodi poslovne knjige, na osnovu podataka u poreskoj prijavi i drugih podataka kojima raspolaže, nadležni poreski organ može doneti neposrednim odlučivanjem, bez prethodnog izjašnjavanja obveznika o činjenicama koje su od značaja za odlučivanje.
    Odredbama člana 33b stav 1.Zakona, propisano je da se poreska prijava za utvrđivanje poreza na imovinu ne podnosi kad obvezniku koji ne vodi poslovne knjige, po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik (u daljem tekstu: izvršenje radnje), odnosno pravosnažne odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja, poreska obaveza nastaje ili prestaje danom izvršenja radnje, odnosno danom pravosnažnosti odluke, odnosno danom smrti ostavioca.
    Obveznik poreza na imovinu dužan je da podnese poresku prijavu nadležnom poreskom organu, osim u slučaju iz člana 33b stav. 1. ovog zakona, u roku od 30 dana, za: 
- nepokretnost za koju nastane poreska obaveza, računajući od dana nastanka poreske obaveze; 
- nepokretnost za koju prestane poreska obaveza, računajući od dana prestanka poreske obaveze;
-  nepokretnost iz člana 12. stav 2. ovog zakona za koju je obvezniku prestalo pravo na poresko oslobođenje u skladu sa članom 12. stav 3. ovog zakona, računajući od dana nastanka poreske obaveze na nepokretnosti za koju je poreska obaveza nastala u poreskoj godini; 
-  objekat kome je izmenjena korisna površina, računajući od dana izmene korisne površine.
    Odredbama člana 33g stav 2. Zakona, propisano je da za imovinu za koju je podneo poresku prijavu u skladu sa ovim zakonom, odnosno za koju se ne podnosi poreska prijava u skladu sa članom 33b stav 1. ovog zakona, obveznik koji ne vodi poslovne knjige dužan je da podnese poresku prijavu ako je došlo do promene od uticaja na visinu poreske obaveze za tu imovinu, o kojoj nisu sadržani podaci u podnetoj poreskoj prijavi ili u drugim podacima koje je javni beležnik dostavio nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.
    Prijava se podnosi od 1. do 31. januara poreske godine koja sledi godini u kojoj je došlo do promene koja se prijavljuje.
 

Dospelost poreske obaveze:
    Odredbama člana 39. Zakona propisano je da porez na imovinu obveznik koji ne vodi poslovne knjige plaća tromesečno, u iznosu utvrđenom rešenjem, srazmernom broju dana u tromesečju za koje se porez plaća u odnosu na poresku obavezu utvrđenu za poresku godinu, u roku od 45 dana od dana početka tromesečja, na propisani uplatni račun javnih prihoda.
    Do dospelosti poreske obaveze po rešenju o utvrđivanju poreza na imovinu za poresku godinu, obveznik porez plaća akontaciono - u visini obaveze za poslednje tromesečje prethodne poreske godine.
    Pozitivnu razliku između poreza utvrđenog rešenjem nadležnog poreskog organa i akontaciono plaćenog poreza na imovinu za tromesečje za koje je poreska obaveza dospela, obveznik je dužan da plati u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenog rešenja o utvrđivanju poreza. 
    Ako je obveznik akontaciono platio više poreza nego što je bio dužan da plati prema obavezi utvrđenoj rešenjem, više plaćeni porez uračunava se za namirenje dospelog neizmirenog poreza na imovinu za druge nepokretnosti, ili poreza za naredno tromesečje, ili se obvezniku vraća na njegov zahtev. 
    Obveznik koji ne vodi poslovne knjige za imovinu za koju u toku poreske godine poreska obaveza nastane, odnosno koju prestane da evidentira u poslovnim knjigama, odnosno za koju u toku poreske godine prestane pravo na poresko oslobođenje u skladu sa članom 12. st. 2. do 5. ovog zakona, porez za tromesečje u kome je došlo do te promene plaća u srazmernom iznosu od dana te promene do isteka tog tromesečja, u roku od 45 dana od dana početka tromesečja. 
    Izuzetno od stava 5. ovog člana, ako rešenje o utvrđenom porezu nije dostavljeno do isteka roka od 45 dana od dana početka tromesečja, ili je period od dostavljanja rešenja do isteka tog roka kraći od 15 dana, porez se plaća u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. 
    Porez za tromesečja koja slede tromesečju u kome je došlo do promene iz stava 5. ovog člana u poreskoj godini, plaća se u skladu sa st. 1. i 6. ovog člana. 
    Ako se po proteku poreske godine obvezniku utvrdi poreska obaveza za tu godinu, utvrđeni porez se plaća u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. 
    Za imovinu za koju poreska obaveza prestane u toku poreske godine nakon utvrđivanja poreza za tu godinu, utvrđeni porez umanjuje se za pripadajući porez za tu imovinu počev od dana prestanka poreske obaveze. 
    Porez na imovinu obveznik koji ne vodi poslovne knjige može platiti u manjem broju rata od zakonom propisanih, uključujući plaćanje utvrđenog poreza odjednom, do dospelosti poreske obaveze za svako tromesečje. 
    Na dugovani porez za svako tromesečje i na iznose akontacija koji nisu plaćeni u propisanom roku, od narednog dana od dana dospelosti obračunava se kamata.
    Porez na imovinu obveznika koji ne vodi poslovne knjige, plaća se na račun broj:840-713121843-57.